ili

Opći podaci:

Hrvatska je jadranska i srednjoeuropska zemlja. U obliku luka pruža se od Dunava na sjeveroistoku do Istre na Zapadu i Boke Kotorske na jugoistoku. Površina kopna je 56.538 km², a pripadajućeg obalnog mora oko 31.900 km².

Hrvatska se nalazi na raskrižju putova između Srednje Europe i Sredozemlja.

Zemljopisni položaj:

Lijepa Naša se nalazi blizu gusto naseljenih i gospodarski razvijenih europskih zemalja. Mnoge međunarodno važne prometnice prolaze kroz Hrvatsku. Važnost geografskog položaja Republike povećava Jadransko more kao dio Sredozemnog mora koji prodire najdublje i najsjevernije prema srednjem dijelu europskog kontinenta.

Od prometnih pravaca najvažniji su posavski i jadranski, zatim podravski i više poprečnih od austrijske i mađarske granice prema Jadranu (Rijeci i Splitu).

Veći gradovi:

Zagreb - glavni grad	1.000.000 stanovnika
Split	380.000 stanovnika
Rijeka	350.000 stanovnika
Osijek	150.000 stanovnika

Prirodno-zemljopisna obilježja:

Prostor Hrvatske dijeli se na tri velike prirodno-zemljopisne cjeline:

• Panonski i peripanonski prostor obuhvaća nizinske i brežuljkaste dijelove istočne i sjeverozapadne Hrvatske. Gore više od 500 m rijetke su i "otočnog" karaktera. Najveći dio površine iskorištava se za ratarsku i stočarsku proizvodnju. Slavonija i Baranja na istoku najpogodnije su za uzgoj žitarica, vlažne doline i brdski predjeli bogati su šumom, a sjeverozapadni dio, koji izrazito gravitira prema Zagrebu, industrijski je najrazvijeniji.

• Brdsko-planinski prostor, koji uglavnom dijeli panosku Hrvatsku od njezina primorskog dijela, slabije je razvijen kraj. Njegov će se budući razvoj temeljiti na prometnoj važnosti, daljem razvoju drvne industrije, na još nedostatno iskorištenim mogućnostima proizvodnje zdrave hrane, te na razvoju zimskog i seoskog turizma.

• Jadranski prostor obuhvaća uzak rubni primorski pojas, odijeljen od zaleđa visokim planinama. To je (pretežno) krški prostor s izrazito suhim ljetima. Malobrojni vodotoci najčešće se uskim sutjeskama probijaju prema moru. Hrvatsko se primorje dijeli na sjeverni (Istra i Kvarner) i južni dio (Dalmacija), s dobro izraženom uzdužnom podjelom na otočni, obalni i zagorski pojas.
  Hrvatska jadranska obala jedna je od najrazvedenijih u Europi: ima 1.246 otoka, otočića i hridi, čija je ukupna dužina obale čak 4.058 km, a kopna 1.777,7 km.

CRES	405,7 čkm
KRK	405,2 čkm
BRAČ	395 čkm
HVAR	300 čkm
PAG	285 čkm
KORČULA	276 čkm

Najveći su poluotoci Istra i Pelješac, a od zaljeva veličinom prednjači kvarnerski akvatorij.

Površina:

Ukupna površuna države	89.810 čkm
Područje teritorije (zemlja)	56.610 čkm
Područje teritorije (more)	33.200 čkm
Pomorsko ekonomsko dobro	23.870 čkm
Površina otoka	3.259 čkm
Ukupna ekonomska površina	113.680 čkm
Dužina obale - ukupno	6.175 km
Dužina priobalja	1.777 km
Dužina otočne obale	4.398 km

Po primijenjenoj definiciji:

· otok je kopno okruženo morem površine veće od 1 čkm,

· otočić je kopno čija površina se kreće od 0,01 do 1 čkm,

· hridi i grebeni su kopna manja od 0,01 čkm.

HRVATSKA je poznata u svijetu kao zemlja s tisuću otoka, a ima ih prema podacima iz 2005. godine, točno kako slijedi:

· 1246 kopnenih površina okruženih morem, od kojih su

· 79 otoka,

· 525 otočića i

· 642 hridi i grebena.

· Ukupna površina otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora je 3259 čkm, a

ukupna duljina obalne crte svih otočnih površina je 4398 km.

Reljef:

Znatni su dijelovi Hrvatske na nadmorskoj visini većoj od 500 m, ali nema vrhova viših od 2.000 m. Istočna i sjeverozapadna Hrvatska uglavnom je nizinska, u gorskoj Hrvatskoj najviše planine nalaze se na prijelazu iz kontinentskih krajeva u primorske krajeve (Risnjak 1528 m, Velika Kapela 1533 m, Plješivica 1657 m) ili se pružaju neposredno uz more (Učka 1396 m, Velebit 1758 m). U Dalmaciji najviše su planine Biokovo (1762 m) uz more, i Dinara (1831 m) u unutrašnjosti.

Rijeke:

Rijeke Hrvatske pripadaju jadranskom i crnomorskom slijevu. U unutrašnjosti su veće i mirnijeg toka (Sava - dužina toka u Hrvatskoj 562 km, Drava - dužina toka u Hrvatskoj 305 km i Dunav - dužina toka u Hrvatskoj 188 km). Primorske su rijeke kraće i imaju veće padove. Najveće su primorske rijeke Mirna i Raša u Istri te Zrmanja, Krka i Cetina u Dalmaciji. Najviše ponornica ima u Lici.

Jezera:

Hrvatska nema velika jezera (najveće, Vransko kraj Biograda, ima površinu 30 km2). Od prirodnih jezera ljepotom i posebnostima ističu se Plitvička jezera (ujezereni tok rijeke Korane, sa 16 jezera), Crveno i Modro jezero kraj Imotskoga (jedinstvene krške pojave), kriptodepresije Vransko jezero na otoku Cresu (slatko), Vransko jezero kraj Biograda na moru te Prokljansko jezero (ujezereni tok donje Krke kraj Šibenika). Najpoznatija su umjetna jezera Lokvarsko i Bajersko jezero u Gorskom kotaru, Trakošćansko u Hrvatskom zagorju i Peručko na rijeci Cetini u Dalmaciji. Kopačevsko jezero, s okolnim ritskim šumama, u Baranji poznato je kao odlično mrijestilište riba i stanište ptica.

Jadransko more:

Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km. Prosječno je široko 170 km, a duboko 252 m: u sjeverozapadnom dijelu je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m), a na jugu puno dublje (u Južnojadranskoj zavali 1200 m). Od vjetrova najpoznatiji su bura, koja donosi hladnoću, jugo, koje donosi vlagu te maestral, koji ublažuje ljetne sparine.

Nacionalni parkovi:

1. Brijuni

2. Kornati

3. Krka

4. Mljet

5. Paklenica

6. Plitvice

7. Risnjak

Klima:

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentska, u gorskoj Hrvatskoj pretplaniska i planiska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zagori submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25 C do 27 C.